Savjetovalište
Sadržaj omogućio Heineken Hrvatska

Svaki deseti roditelj gubi kontrolu tijekom puberteta svojeg tinejdžera

Prvo istraživanje provedeno među roditeljima i adolescentima pokazalo je koji su najveći izazovi u najosjetljivijoj fazi odrastanja

Podijeli

Biti roditelj adolescenta zahtjevna je, ponekad i teška uloga, ali većina majki i očeva u toj se ulozi osjeća dobro, smatrajući da su korisni i djelotvorni u toj fazi odrastanja svojeg djeteta te da su, iako u nešto manjoj mjeri, i u tom periodu sigurni i pametni roditelji. No, njih desetak posto osjeća se loše, bezvrijedno, beskorisno, glupo. Svaki deseti ima problema u nošenju s novim izazovima i potrebna mu je pomoć.

“Ja sam jedan izgubljeni roditelj”, napisao je jedan od roditelja koji su sudjelovali na predavanjima “Uloga roditelja u adolescenciji” održanim za roditelje učenika prvih razreda pet karlovačkih srednjih škola. Predavanja, koja su održavali iskusni psiholozi Psihološkog centra Tesa, bila su dio mnogo šireg projekta pod nazivom “Za odgovorno odrastanje mladih”, koji je 2013. godine pokrenula kompanija Heineken Hrvatska.

Takva su predavanja, zajednički je zaključak roditelja polaznika, iznimno potrebna jer i oni roditelji koji kroz adolescenciju svojeg djeteta prolaze s izvjesnom lakoćom ponekad trebaju savjet i podršku. Oni koji se pak susreću s ozbiljnijim problemima u predavanjima su prepoznali prvu stepenicu za osvješćivanje ozbiljnosti situacije i traženje daljnje pomoći.

Koliko takva predavanja mogu promijeniti percepciju određenih roditeljskih postupaka, pokazali su upitnici koje su roditelji ispunjavali prije i nakon predavanja. Pitanja u upitnicima bila su ista, no ne i odgovori: udio roditelja koji su nakon predavanja na sva postavljena pitanja odgovorili točno udeseterostručio se u odnosu na broj takvih prije početka predavanja.

Ispitivači su željeli utvrditi koliko roditelji znaju o adolescenciji kao razvojnoj fazi, kako procjenjuju određene postupke ili opasnosti kojima bi djeca u adolescentskoj dobi mogla biti izložena, kakva su rješenja skloni primijeniti te koliko su se njihovi stavovi promijenili poslije predavanja.

Roditelji, pokazalo se, o nekim stvarima imaju potpuno pogrešnu percepciju. Tako je, primjerice, prije predavanja čak 94 posto roditelja odgovorilo da je važno adolescentima davati što je moguće više savjeta. Odgovor, objašnjavaju psiholozi, nije točan, jer pretjerano savjetovanje često ima kontraefekt. Nakon predavanja, broj onih koji su dali točan odgovor upeterostručio se.

Gotovo 70 posto roditelja i prije predavanja znalo je da djeca koju roditelji često kažnjavaju imaju niže samopoštovanje, a nakon predavanja njihov je udio skočio na 81 posto.

Zanimljivo je da je samo trećina roditelja točno odgovorila da se samopouzdanje djece tijekom adolescencije smanjuje – nakon predavanja udio onih s točnim odgovorom narastao je na 52 posto.

Roditelje je pak, s druge strane, prije predavanja najviše zabrinjavalo često, naglo i drastično mijenjanje raspoloženja njihovih adolescenata te je njih gotovo polovica upravo to smatrala relativno najvećim problemom. Iako je na predavanju naglašeno da je takvo ponašanje jedno od onih koje ne treba zabrinjavati, i nakon predavanja trećina je roditelja upravo promjene raspoloženja i dalje smatrala najvećim problemom.

Određeno iznenađenje bili su i odgovori roditelja o postupcima u razvijanju adolescentove odgovornosti u spolnom ponašanju. Tako je prije predavanja gotovo polovica roditelja smatrala da je poticanje srama dobar način za razvijanje odgovornog spolnog ponašanja. No, i nakon predavanja njih gotovo 35 posto zadržalo je to mišljenje. Udio neispravnih odgovora na neka od pitanja vezanih za spolnost nakon predavanja čak je i porastao: porastao je udio onih koji smatraju da povećanje znanja nije dobar način razvijanja adolescentove odgovornosti u spolnom ponašanju (sa 4,1 na 7,3 posto).

Ovi negativni pomaci, smatraju stručnjaci, mogu se objasniti time što neki roditelji zbog rigidnih stavova ne prihvaćaju činjenicu da posramljivanje povezano sa seksualnošću nije zdrav način, pa iz istih razloga učvršćuju svoj stav prema kojem nije poželjno da njihovo dijete razvije samopoštovanje ili stekne znanje o tom aspektu života.

Pri ispitivanju doživljaja vlastitog roditeljstva, velika je većina roditelja odgovorila da je zadovoljna, no dobro im dođe savjet, konkretan odgovor ili rješenje kakvi se u sklopu projekta “Za odgovorno odrastanje mladih” mogu pronaći u savjetovalištu za roditelje na podstranici portala Žena.hr. Posebnu potrebu za takvom uslugom izražavaju roditelji s više problema: prema istraživanju, gotovo 10 posto njih ustvrdilo je da im se iskustvo roditeljstva u adolescentskoj fazi djeteta ne sviđa, za 6 posto ono je neprihvatljivo, 11,3 posto osjeća se nesigurno, 9 posto glupo, 7 posto nedjelotvorno i nerazumno, a 4 posto bezvrijedno.

ŠTO JE POKAZALO ISTRAŽIVANJE

Više od 95 posto učenika prvih razreda srednje škole smatra da pijenje alkohola u mladosti šteti zdravlju te da on povećava vjerojatnost izazivanja prometnih nesreća, neodgovornog seksualnog ponašanja i tučnjava. Njih gotovo 60 posto nikako se ne slaže s tvrdnjom da pijenje alkohola povećava popularnost mladih u društvu niti da zbog toga imaju više prijatelja od onih koji se alkohola klone.

Svaki četvrti 15-godišnjak, koji je sudjelovao u ovom istraživanju provedenom krajem prošle godine u pet karlovačkih srednjih škola, napio se barem jednom mjesečno tako da nije mogao govoriti, hodati ili se ne sjeća što se te večeri događalo. Upravo ovakvi podaci pokazuju da je edukacija maloljetnika o opasnostima zlouporabe alkohola nužna. Većina bi ih, kažu pila i češće, ali ih u tome sprečava strah od roditelja ili zakonska zabrana prodaje alkohola maloljetnicima.

Pokazalo je to istraživanje provedeno nakon radionica koje su stručnjaci Policijske uprave karlovačke održali sa 444 učenika prvih razreda u pet srednjih škola na karlovačkom području. Riječ je o provedbi dijela projekta “Za odgovorno odrastanje mladih”, koji se od 2013. godine održava na inicijativu kompanije Heineken Hrvatska, a u partnerstvu s Policijskom upravom karlovačkom, Psihološkim centrom TESA i portalom Žena.hr, na čijoj je podstranici pokrenuto i online savjetovalište gdje roditelji mogu pronaći niz edukativnih članaka ili potpuno anonimno postaviti pitanje iskusnim psiholozima i dobiti konkretan odgovor.

Projekt je pokrenut kako bi se, između ostalog, preveniralo maloljetničko konzumiranje alkohola i podigla svijest o važnosti ovog problema, a radionice na kojima su karlovački tinejdžeri mogli slušati i raspravljati o štetnosti alkohola te isprobati tzv. pijane naočale, čije nošenje proizvodi osjećaj pijanstva (zamagljeni vid, teturanje), bile su, čini se, pun pogodak – dvije trećine sudionika kaže da se na radionicama dobro zabavljalo, a petina da je naučila nešto novo.

Roditelji iskustvo adolescencije dominantno procjenjuju pozitivnim

Roditeljima adolescenata potrebna je podrška u procesu odgoja adolescenata

Većina roditelja osjeća se korisno i vrijedno

11,3 posto roditelja adolescenata osjeća se nesigurno

5 do 10 posto roditelja ima značajan problem u suočavanju s izazovima roditeljstva adolescenta

33 posto roditelja adolescenata kao najproblematičnije ponašanje ističe nagle i drastične promjene ponašanja adolescenta