Sadržaj omogućio Mastercard

Tehnološka revolucija u našim novčanicima:

Šveđani potpuno odbacuju gotovinu, Norvežani peglaju kartice 400 puta godišnje, a Hrvati 78

Ukradenim helikopterom trojica naoružanih maskiranih lopova spustila su se na krov bankovnog sefa u Stockholmu u rujnu 2009. godine. Razbili su staklo i provalili. Uoči isplate plaća radnicima, sve je bilo prepuno gotovine i provalnici su trpali vreću za vrećom - ukupno šest i pol milijuna dolara. Ubrzo su otkriveni i osuđeni na zatvorsku kaznu, ali novac do danas nije pronađen.

Provala poznata pod imenom "Pljačka u Västbergi", koja je postala izvor fascinacije javnosti, danas bi u Švedskoj bila gotovo nemoguća.

Švedska je, naime, prva zemlja koja sigurno korača prema tome da postane bezgotovinsko društvo. Od razdoblja pljačke do danas, osam godina kasnije, optjecaj gotovine smanjio se sa 106 milijardi kruna na 77 milijardi.

Zapanjujuće, ali oko 900 od 1600 ogranaka banaka više ne drži gotovinu niti prima gotovinske uplate, a većina njih više nema ni bankomate. Još 2014. samo je petina maloprodajnih transakcija bila u gotovini. Već nekoliko godina novčanicama se ne mogu platiti karte za autobuse ni vlakove. Zapravo će vas u Švedskoj, pokušate li dati novac umjesto kartice za plaćanje vožnje metroom gledati gotovo kao da ste im u zamjenu ponudili jaja ili neku drugu vrstu robe, a sve više kafića i restorana također odbija gotovinu.

Međutim, Švedska je zasad među iznimkama. Gotovina je i dalje dominantan način plaćanja i globalno čak 85 posto potrošačkih transakcija je gotovinsko. Ipak, trend rasta bezgotovinskog plaćanja iznimno je zamjetan, posebno u razvijenim europskim zemljama.

Tehnološka revolucija događa se i u našim novčanicima.

Sve je u karticama, mobilnim aplikacijama, digitalnim i ostalim alternativnim načinima plaćanja. Gotovo pet milijardi ljudi na svijetu ima mobitel. Sve se danas obavlja u pokretu. Beskontaktno plaćanje, digitalni novčanici i plaćanje pomoću mobilnog telefona promijenili su način razmišljanja o kupovini. Sve je popraćeno kontinuiranim prelaskom iz tradicionalne trgovine (licem u lice), koja diljem Europe raste dva do tri posto na godinu, na digitalnu trgovinu (e-trgovinu), koja raste deset posto godišnje.

Francuzi i Skandinavci tako upotrijebe karticu za plaćanje više od 150 puta na godinu, a u tome predvode Norvežani, koji je izvuku više od 400 puta godišnje. U Hrvatskoj i dalje više plaćamo gotovinom, a karticu upotrijebimo, u prosjeku, 78 puta godišnje. Procjenjuje se da će se do 2025. godine omjer plaćanja u gotovini smanjiti na 50 posto u Europi, a sada iznosi 75 posto.

Iako je hrvatsko tržište poznato po gotovinskom plaćanju, ipak se događa pomak, pa se tako u razdoblju od 2008. do 2015. godine broj transakcija platnim karticama povećao s prosječnih 59 na 78 po osobi godišnje. S druge strane, razvijena zapadna tržišta, koja su već prešla prag od 100 transakcija po osobi godišnje, najčešće prati pad broja bankomatskih transakcija.

Potrošači se osjećaju sigurnije i opuštenije kada ne moraju misliti na gotovinu u novčaniku, a nakon smanjenja ili ukidanja naknada za debitne i kreditne kartice u Europskoj uniji poboljšali su se dostupnost i korisničko iskustvo bezgotovinskog plaćanja.

Mladi, osobito pripadnici milenijske generacije, kojih većina ulazi u tridesete godine, ne može ni zamisliti život bez kartice.

Jedan od njih četvero sa sobom nikada ne nosi više od pet dolara, odnosno 30 kuna, a prema istraživanju LinkedIna, više od trećine milenijaca predviđa bezgotovinsko društvo te ih gotovo 20 posto nije upotrijebilo gotovinu u posljednja dva mjeseca. To znači da su njihove potrošačke navike takve da i najmanje sitnice plaćaju karticom ili mobitelom.

Prema jednom Gallupovu istraživanju iz prošle godine, većina Amerikanaca predviđa smrt gotovine te ih se, od njih deset, više od šest slaže da će SAD biti bezgotovinsko društvo u kojem će se sve kupovati kreditnim i debitnim karticama te ostalim elektronskim načinima plaćanja.

Jedini koji još žele čvrstu valutu u svojim novčanicima su umirovljenici - baby boom generacija. Vjerojatno i zbog toga što su odgojeni u skladu s načelom da je jedina sigurna stvar novac koji mogu vidjeti. Čovječanstvo je potrošilo dvije i pol tisuće godina prikupljajući novac te se sada teško otrgnuti iz tog materijalnog zagrljaja i shvatiti da ga je moguće bezbrižno slati kroz eter i bespuća interneta. Sigurno i brzo. Tehnologija nam time naprosto olakšava život.

KAKO KUPUJEMO U DIGITALNOM SVIJETU

01

Digitalni novčanik

To je napredni sustav koji omogućava elektronske transakcije. Možete kupovati online sa svog računala ili ga upotrijebiti sa svog pametnog telefona kad kupujete u dućanu. U digitalnom novčaniku, kao što je Mastercard® Masterpass, možete pohraniti podatke o karticama svih kartičarskih kuća, zdravstvenih kartica, kartica vjernosti, kao i informacija o dostavi, pa nema potrebe za unosom broja kartice ili podataka za dostavu pri svakoj kupnji.

Budući da čak 25 posto kupaca odustaje od online kupnje zbog ispunjavanja raznih upitnika, digitalni novčanik idealno je rješenje jer sve informacije kupca prenosi sigurno i točno te uvelike pojednostavljuje proces. Uz to, digitalni novčanici ne prosljeđuju informacije s kartice kupca online stranici na kojoj se kupuje. Za to služi jedinstveni identifikator transakcije ili token, pa su informacije potrošača zaštićene i oni su osigurani od prevare, što i trgovcima ide u korist.

02

Aplikacije

Velike banke i kartične kuće imaju vlastite aplikacije koje možete učitati na svoje gadgete kako biste provjerili stanje na računima i prebacivali novac.

Postoji i niz aplikacija kojima možete plaćati sve i svašta - parking, taksi, hranu, odjeću. Jedan od najpopularnijih su digitalni sadržaji na Google Playu koje možete platiti registriranim načinima plaćanja na Google računu. Ako prvi put kupujete, vaš će se način plaćanja dodati na Google račun, a dostupnost načina plaćanja ovisi o zemlji.

03

Bitcoin

Bitcoin se koristi za kupovinu u elektroničkom obliku, a njegova je najvažnija karakteristika i ujedno najveća razlika u odnosu na druge valute to što je decentraliziran. Nijedna institucija ne kontrolira bitcoin mrežu. Trenutni pobornici bitcoina to smatraju enormnim plusom s obzirom na to da do oscilacija vrijednosti dolazi jedino zbog zakona ponude i potražnje.

Bitcoin je nastao kao rezultat ideje softveraša Satoshija Nakamota o elektroničkom plaćanju na temelju matematičkih dokaza. Glavna je zamisao bila stvaranje valute bez centralne vlasti, s elektroničkim prijenosom i s vrlo malim ili nikakvim transakcijskim troškovima.

Bitcoin protokol, tj. algoritam pomoću kojega cijeli sustav funkcionira, ograničen je na izdaju 21 milijuna bitcoina. U Hrvatskoj postoje tri bitcoin bankomata - u Zagrebu, Splitu i u Rijeci.

04

Europsko tržište e-trgovine dosegnuti će 660 milijardi eura 2018.godine

Troje od pet Europljana svaki mjesec kupuje online. Devet od deset kupuje online najmanje jednom godišnje, pokazalo je MasterIndex istraživanje za prvi kvartal 2017. godine koje je provedeno u 20 europskih zemalja. Procjenjuje se da će europsko tržište e-trgovine 2018. godine dosegnuti vrijednost od 660 milijardi eura.

Iako je najveća prepreka rastu online kupovina strah od online plaćanja i korištenja osobnih podataka bezgotovinsko plaćanje je najsigurnije plaćanje. Naime, Mastercard je razvio Mastercard SecureCode, osobni kod poznat korisniku kartice i banci, no ne i trgovcima. Na ovaj način korisnici kartica mogu biti sigurni da će svaka njihova transakcija biti zasebno provjerena i odobrena. Raste i trend beskontaktnog plaćanja, za koje PIN ili potpis nisu potrebni, koje se bazira na čip tehnologiji kao najnovijem obliku zaštite koja osigurava kreiranje jedinstvenoga koda prilikom svake transakcije čime su rizici prijevara svedeni na najmanju moguću razinu.

Saznajte više

  1. Rast online kupovine

    Istraživanje Masterindex 2017. pokazalo je da se u razdoblju od 2015. do 2018. godine očekuje rast e-trgovine u Europi od 45 posto pa će promet online trgovine 2018.godine dosegnuti 660 milijardi eura.

  2. Što se kupuje online?

    Svaki drugi Europljanin online kupuje odjeću i obuću. Jedan od njih troje kupuje karte, elektroniku i knjige, a isto toliko ih bukira hotele i avionske letove. Masterindex 2017. pokazuje da kupci iz Hrvatske, Irske, Estonije i Letonije najviše kupuju odjeću, obuću i accessories iz web trgovina u drugim zemljama.

  3. Prednosti kupovine online

    Prednosti kupnje online prema MasterIndexu: pristupačne cijene (73% online kupaca), ušteda vremena (62%), dostupnost trgovina u bilo koje vrijeme (57%) i bolja ponuda nego u klasičnim trgovinama (57%), mogućnost dostave (44%) i bolje usporedbe cijena (43%).

  4. Prepreke online kupovine

    MasterIndex pokazuje da svaki drugi online kupac u Europi još uvijek ima strah od prevara kada kupuju internetom. Kontrolu nad plaćanjem želi imati 22 posto kupaca, 14 posto se boji da im kartica neće biti prihvaćena tijekom plaćanja, dok 12 posto uopće ne zna kako funkcionira plaćanje kada kupuju online.