Početna

Sadržaj omogućuje Fuzetea

Dobre navike za dobar život

Body, Mind & Soul

Usporite. Otkrijte kako ukrasti trenutak samo za sebe na poslu ili tijekom jurnjave na novi sastanak.

Istražite

Uspoooori

Podijelite

PET DOBRIH NAVIKA ZA ŽIVOT BEZ STRESA

Počnite meditirati na poslu, vježbati s prijateljem, nabavite barem ribicu kao ljubimca, pazite na prehranu i dobar san.

Riječ stres vjerojatno je jedna od najkorištenijih u modernim društvima, i to ne bez razloga. Prema Gallupovu istraživanju, 79 posto Amerikanaca jednom ili više puta u danu osjeti da je pod stresom. Osim što potiče negativne emocije i smanjuje kvalitetu života, stres izrazito negativno utječe na brojne tjelesne funkcije, među kojima i na probavni sustav, imunitet te moždanu aktivnost. Na sreću, mnogo je dobrih praksi i navika koje su lako primjenjive u svakodnevnom životu, a mogu nam pomoći da upravljamo razinom stresa. Evo ih nekoliko.

Ljubimci smanjuju stres, možda i više od bližnjih

Sve nas nakon dugog i sivog radnog dana vesele različite stvari. Neki odmah navlače tenisice za trčanje, neki se vesele zajedničkom obiteljskom obroku, a neki se jednostavno žele isključiti iza spuštenih roleta. Neke pak, tek što su odškrinuli ulazna vrata, lude od sreće, zaskoče krznate šapice kućnih ljubimca. Osim što svakodnevicu obogaćuju na bezbroj različitih načina, kućni ljubimci iznimno pozitivno utječu na razinu stresa svojih vlasnika. Ponekad čak i više od najbliskijih nam osoba. Naime, znanost je pokazala da neki ljudi stresne zadatke obavljaju lakše ako su u društvu ljubimca nego u društvu supružnika. Interakcija s kućnim ljubimcima pokreće lučenje oksitocina, hormona koji budi tople osjećaje i na tijelo djeluje umirujuće. I nisu samo četveronožni ljubimci korisni za smanjivanje stresa. Na primjer, gledanje ribica u akvariju 30 minuta smanjuje krvni tlak i služi kao svojevrsna metoda meditacije.

Dobar san jedan je od tri stupova zdravlja

Vjerojatno nikome ne treba posebno objašnjavati da su stres i spavanje itekako povezani. To je samorazumljivo svakome kad ga jutrom iz tople besvijesti u svijet rokova, prometnih gužvi, računa i drugih sitnih katastrofa svakodnevice naglo dozove nepotrebno piskutava zvonjava budilice. No, veza spavanja i stresa i dublja je nego što se čini na prvu. San je jedan od ključnih alata našeg tijela za anuliranje stresa. U REM fazi sna, onoj u kojoj sanjamo, mozak kategorizira i razgrađuje negativna emocionalna iskustva prethodnog dana te se tada lučenje hormona stresa bitno smanjuje. Želimo li život s manje stresa, spavati bismo trebali između šest i devet sati dnevno. To zvuči jednostavno, ali usnuti često baš i nije najjednostavniji zadatak. Ako imate problema s usnivanjem, prije spavanja trebali biste izbjegavati konzumaciju kave, alkohola i lijekova, a ako je moguće, barem se vikendom budite bez alarma te što više vremena provodite na danjem svjetlu.

Znate li kako se doista hranite?

Hrana utječe na pravilno funkcioniranje gotovo svakog dijela tijela, pa i na razinu stresa koju osjećamo i na to koliko smo uspješni u tome da njome upravljamo. Namirnice koje konzumiramo mogu nam pri tome pomoći, ali i odmoći. Na primjer, tamna čokolada i složeni ugljikohidrati, koje možemo pronaći u proizvodima od žitarica cijelog zrna, potiču lučenje serotonina, hormona sreće. Naranče ili bilo koje voće puno vitamina C korisno je jer taj vitamin regulira lučenje hormona stresa, a špinat je koristan zbog magnezija koji pomaže moždanim funkcijama. Korisni su još i orašasti plodovi ili avokado. Alkohol također loše utječe na stres i nakon početne opijenosti rezultira pojačanim osjećajem tjeskobe. Jutarnja kava mnogima je uvjet da uopće počnu razmatrati sudjelovanje u civilizaciji i nje se ne morate odricati, no unos previše kofeina također loše utječe na živčani sustav. Dobra su alternativa za jutarnji ritual razni čajevi. Postoji ogroman broj različitih vrsta čajeva i mnogi od njih imaju i druge zdravstvene koristi zbog visokog sadržaja antioksidansa te su korisni za probavni i krvožilni sustav.

Vježbajte s prijateljem, lakše ćete ući u rutinu

Na tjelovježbu smo obično potaknuti vrlo plastičnim razlozima, vidljivim golom oku i mjerljivim u kilogramima. No, osim što pozitivno utječe na tijelo, redovna aerobna aktivnost iznimno dobro djeluje i na razinu stresa koju percipiramo. Vježbanje stimulira lučenje endorfina, čemu zahvaljuje učinak prirodnog analgetika i podizača raspoloženja. Ukratko, pomaže da budemo manje nervozni, imamo više energije, bolje spavamo i brže se oporavljamo od stresnih situacija. Uz hormonsku razinu, redovito vježbanje korisno je u upravljanju stresom i na onoj psihološkoj, bihevioralnoj. Disciplina i ustrajanje u dobrim navikama pozitivno utječu na samopouzdanje, osobito ako su posljedice vježbanja uočljive. Ako vam se teško motivirati, jedno od mogućih rješenja je vježbanje s prijateljem ili više njih. Osim na motivaciju, to utječe na rutinu jer se međusobno potičete na redovito vježbanje. Za zajedničko vježbanje odaberite prijatelja s kojim se osjećate dobro i zajedno napravite raspored koji vam odgovara.

Meditirajte tijekom radnog vremena ili u tramvaju

Svi znamo da je meditacija jedna od najstarijih metoda opuštanja i reduciranja stresa, no većina ima isto pitanje. Kada još i to ugurati u ionako pretrpan dan? Jedno od rješenja je meditirati na poslu. Koliko god to čudno zvučalo i većina će odmah reći "uz moju listu zadataka – nema šanse", ipak ima. Pokušajte s desetak minuta tijekom dana na putu do sastanka, za vrijeme pauze ili barem u tramvaju, na putu kući. Ključno je osvijestiti misli. Fokusirajte se, postanite svjesni trenutka i umirite disanje. Postupno usporavajte udisaje i izdisaje dok ne uspostavite ritam u kojem između izdisaja i udisaja stignete izbrojati do šest. Tijekom meditacije krv teče prema dijelu mozga koji je odgovoran za opuštanje, usporavanje pulsa i akumuliranje energije. Meditacija smanjuje tjeskobu, opušta te povećava produktivnost. Uz to, smanjuje aktivnost dijela mozga zaslužnog za ruminiranje i skakanje s misli na misao, čija je aktivnost povezana s nižim osjećajem zadovoljstva. Pojednostavljeno rečeno, meditacija pomaže da, primjerice, dok se vozite u tramvaju, mehanički ne razmišljate o svemu što vam se u životu ne sviđa, što morate napraviti, svemu što vas muči iz prošlosti i budućnosti.

Pod stresom si? Saznaj svoj index opuštenosti.

Riješi anketu

Samo moj trenutak

Kako nam igre iz serije pomažu u oporavku od stresa?

Pročitaj više

Gdje curi to vrijeme?

Kako efikasno i kreativno upravljati svojim vremenom.

Pročitaj više